Kada kažemo nasilje nad životinjama, većina nas pomisli na fizičko nasilje prema životinjama kao što su psi i mačke koje ljudi smatraju ljubimcima. Povodom Svjetskog dana borbe protiv nasilja nad životinjama koji se diljem svijeta obilježava 25. studenoga, udruga Prijatelji životinja ukazuje da je većina nas nesvjesna da svakodnevno sudjeluje u nasilju prema životinjama i da se to može izbjeći.
„Svima je jasno da je izgladnjivanje pasa i mačaka, njihovo udaranje i ubijanje, silovanje ili uskraćivanje veterinarske pomoći kada je životinja bolesna i nemoćna neki oblik nasilja prema onim životinjama koje najbolje poznajemo i volimo”, kaže Emanuela Poturica iz Prijatelja životinja. No dodaje da se, svakoga sata i svake sekunde, isti i još brutalniji oblici zlostavljanja događaju i drugim vrstama čija je patnja daleko od našeg pogleda: „Krave oplođuju kroz odvratan i bolan postupak umjetnog osjemenjivanja, teliće oduzimaju od majki kako bi ih zaklali za teletinu, muške piliće ubijaju odmah nakon rođenja gušenjem ili drobljenjem jer su nekorisni za industriju jaja, praščiće kastriraju bez ikakvih analgetika kada imaju samo dva tjedna, nježnoj janjadi režu vratove kada je stara tek mjesec dana radi dobivanja tzv. paške janjetine… Na kraju, svi završe u smradu krvi i stravi klaonica.”
Osim što više od 60 milijarda inteligentnih, društvenih i osjećajnih bića godišnje izgubi živote na najbrutalnije, najokrutnije i najstrašnije načine koji su potpuno legalni, milijuni životinja pate iza čvrsto zatvorenih vrata laboratorija Emanuela Poturica navodi da su tijekom pokusa izmučena tijela miševa, štakora, pasa, mačaka, majmuna i drugih vrsta podvrgnuta elektrošokovima, kiselinama, otrovima, prijelomima kostiju na živo, zračenjima i drugim postupcima koji dovode do gubitka vida, nastanka otvorenih rana, oštećenja sluznica, paljenja kože i krzna, otkazivanja organa te spore i užasne smrti.
„Životinje u cirkusima dobivaju batine na dnevnoj bazi kako bi izvodile isprazne trikove. Pokazuju znakove apatije, depresije, stereotipnog ponašanja kao što je beskrajno ponavljanje istih pokreta, autodestruktivnosti i drugih psihičkih poremećaja, jednako kao i životinje u zoološkim vrtovima koje provode bijedne živote u njima skučenim životnim uvjetima, često bez pripadnika svoje ili drugih vrsta. Sličnu patnju proživljavaju životinje u uzgoju za krzno”, kaže Poturica navodeći tek neke oblike nasilja.
Prijatelji životinja ističu da promjenom svojeg postupanja prema životinjama možemo itekako utjecati na sprječavanje nasilja prema njima: „Prijavite svaki slučaj zanemarivanja i zlostavljanja životinja u svojoj okolini te napuštanje pasa i mačaka koje je posebni oblik nasilja nad bespomoćnim životinjama. Birajte kozmetiku i sredstva za čišćenje koji nisu testirani na životinjama. Ne posjećujte zoološke vrtove, predstave i događanja u kojima se životinje iskorištavaju radi zabave jer vaša kupljena ulaznica produljuje njihovu patnju. Prelaskom na biljnu prehranu svatko može spasiti 100 životinja godišnje, a kupnjom obuće i odjeće bez životinjskih materijala štedimo mnoge živote od deranja krzna i kože.”
„Suosjećajnim odnosom prema svim životinjama izravno smanjujemo nasilje prema životinjama, i to svaki dan”, zaključuju Prijatelji životinja pozivajući sve da na www.prijatelji-zivotinja.hr saznaju više o tome kako mogu pomoći životinjama osvještavanjem njihove patnje i promjenama svojih životnih navika.
